All posts by Mate

13 tra 2021

EU at an Energy Crossroads – Energy Insecurity and Poverty or Energy Security and Wealth

Article by George Kovačić (original LinkedIn article can be found here)

The European Union has become center stage for one of the biggest global power struggles – the struggle over energy.  Who will have access to reliable, efficient and a stable supply of energy as well as the lowest cost energy during the coming decades of energy transition? The stakes could not be higher. This struggle will determine whose industries and residents will prosper or falter.  I predict the repercussions will be felt beyond the EU’s borders and significantly impact the future of the EU as well as NATO stability.   The balance of power and sphere of influence could change in many countries bordering the EU and Russia yet, oddly, not much has been written about this power struggle.  

Watch the full presentation by clicking here

On one side are the EU countries that have largely exhausted their domestic oil and gas reserves – Germany, Netherlands, Denmark, Italy and others.  On the other side are the EU countries that have prolific hydrocarbon basins and yet have tremendous potential for new oil and gas discoveries and production – Romania, Poland, Greece, Bulgaria, Croatia and others.  It pits the wealthy EU countries against their poorer EU peers where energy poverty often results in the use of high polluting coal and wood.  It pits EU countries that have grown wealthy by exhausting their own oil and gas reserves against EU countries that are highly underexplored and have often just scratched their oil and gas potential. It pits EU countries that are increasingly dependent on oil and gas imports against EU countries where energy security is taken seriously. In some instances, it pits countries that were invaded and occupied by their neighbors both historically and recently against those same countries that suffered the repercussions of invasion and occupation.  It pits Germany and Russia against Central and Southeastern European countries.

George Kovačić

This power struggle can best be illustrated by outlining two competing visions of the EU energy transition.  One vision is illustrated by the German-Russian alliance that is once again pressing ahead to complete their controversial Nord Stream 2 pipeline project.  This project will deliver annually 55 billion m3 or 1.9 tcf of Russian natural gas to Germany. It will ensure for the Germans a new reliable, efficient and stable supply of natural gas as well as provide German industry and residents with the lowest cost new energy supply.    Nord Stream 2 will help compensate for Germany’s costly energy transition failure – Energiewende – and still allow the Germans to phase out nuclear power plants while maintaining their position as EU’s economic powerhouse.  But at what cost? The completion of Nord Stream 2 will make Germany and the EU more dependent on Russian energy.  The pipeline will cement Russia’s energy dominance over the EU for decades to come. Meanwhile, it will provide Russia with billions of additional Euros annually and a huge energy influence over the EU.  It will also provide Putin with an economic boost as well as show Russian citizens and their neighbors that Russia’s invasion and annexation of parts of Ukraine has no negative long-term consequence. 

The other vision is illustrated by Central and Southeast European countries (CSEEC) that have an interest to explore and produce their own oil and gas potential.  If successful, the CSEEC vision would increase EU’s energy security, reduce energy poverty as well as help reduce pollution and address climate change.  A debate is ongoing in the European Commission that will determine if CSEEC will be allowed to derive the same benefits from hydrocarbons as their wealthy EU peers. The debate will determine if natural gas will be classified as a sustainable investment under EU green finance rules and if the applicable guidelines will be technologically feasible.  In addition, I argue that EU’s EIB financing for oil and gas projects should be continued post 2021 and until the energy transition advances to a point that the EU no longer requires oil and gas imports.  Within its borders, the EU has regulations and oversight that will ensure energy transition as well as progress towards carbon-neutral oil and gas production.   The EU has no regulatory ability to ensure progress towards carbon-neutral oil and gas production from Russia, Africa, the Middle East and elsewhere. CSEEC’s vision provides for the region’s oil and gas production to replace imports. The result is increased energy security for the entire EU and reduced energy poverty.

A recent Deloitte study*, helps illustrate why the CSEEC vision is the best option for the EU.   The study estimates that offshore Romanian oil and gas will create tens of thousands of jobs and contribute over 7 billion USD annually to the Romanian economy. I predict the economic impact and opportunities will be larger than outlined in the Deloitte study and will be multiplied many times throughout the region. With the economic spillover effects the opportunities that will be created will be substantial and allow the region to derive similar benefits from hydrocarbons as their wealthy EU peers.  For example, a secure and less expensive natural gas feedstock will both stimulate the development of modern fertilizer facilities as well as hothouses which in turn will help make regional agricultural competitive on a global basis.  The region is already blessed with a favorable climate, massive water reserves and substantial fertile soil.   Meanwhile, the same secure and less expensive natural gas will encourage residents and industry to switch from more polluting fuels such as coal.

Meanwhile, countless examples from CSEEC illustrate why the region’s vision is best to reduce carbon emissions and pollution.   CSEEC oil and gas will provide less polluting fuel to replace high polluting coal and wood. The jobs and revenue created from hydrocarbon exploration and production will lead to higher standard of living as well as more money to pay for more expensive less polluting energy. Today, poorer residents in Bosnia & Herzegovina individually dig and burn some of the highest polluting coal as it is the only fuel source they can afford. In Croatia, some homeowners that had damaged chimneys after recent earthquakes were continuing to use their fireplaces even though they were given free electric heaters as the cost of electricity was too expensive.  At the same time, in areas of the region where gas has replaced wood for cooking and heating requirements, forests have regrown and now provide carbon sinks.

My recent AAPG presentation, “Enabling the Energy Transition through Hydrocarbon E&P”, available in the following video (Enabling Energy Transition through Hydrocarbon E&P – APPEX Global AAPG Presentation – March 1st, 2021 on Vimeo) and the corresponding slide deck (https://www.slideshare.net/GeorgeKovacic/aapg-europe-appex-global-presentation-by-george-kovacic-enabling-the-energy-transition-through-hydrocarbon-ep), further outlines how the energy transition can be enabled through regional hydrocarbon exploration and production. It outlines how CSEEC’s vision will provide energy security and wealth, reduce pollution and help in EU’s energy transition.

I look forward to your comments and discussion. 

* The contribution of Black Sea oil & gas projects to the development of the Romanian economy (May 2018)

https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/ro/Documents/ImpRepOffshoreProjects_ENG.PDF

Presentation- Enabling Energy Transition through Htdrocarbon E&P a CEEC Perspective- George Kovačić
24 ožu 2021

Webinar: Public Procurement in Croatia

By Peter Bury, Editor at Crodiaspora and Politicorp

Because Croatia is a still emerging economy, it is important to recognize that much of its corporate developments rely on public-private sector interaction. Last week, Crodiaspora held a webinar featuring John Gašparac, who is the country managing partner with PwC Croatia and newly elected Vice-President of Crodiaspora, and Jelena Drndić who is PwC Croatia’s head of public procurement.

Historically, Croatia’s public sector has represented up to sixty percent of its GDP, and although this figure is staggeringly high, the most effective way to bring balance to the Croatian economy is to build bridges between the public and private sectors. Especially in accommodation of the inflow of EU funding for certain projects, it is important that the government have plans in place to partner with private firms to fulfill these programs and developments.

Further, public procurement includes goods, services, and works, which can be used in small scale internal operations of firms or institutions all the way to the scale of public programs that are funded by hundreds of millions of euros.

Where to Find Projects?

Croatian public procurement is largely facilitated by the Electronic Public Procurement Classifieds, which is a public portal exhibiting the details of various procurements in attempt to attract qualified bids. Currently, the portal is only available in the Croatian language and thus poses some barriers for diaspora and foreign investors. The portal provides information on important aspects of procurement offerings including their respective contracting authorities, estimated values, conditions, deadlines, and proper documentation required to submit offers and proposals.  Contract drafts are also sometimes offered. For a single person, registration to the portal costs 1,020 HRK while collective prices range up to 4,760 HRK for 30 people.

oglasnik (classifieds for public projects)

Who can bid on projects and how can you bid?

In Croatia, any individual, firm, or consortium, internal or external, can take part in procurement of goods, services, and works through the portal so long as they meet basic legal and taxation qualifications. The general procurement timeline can range from six to seven months, encompassing the initial consultations and spanning all the way through to implementation. The first month is typically spent on market consultations, while officials should be prepared to issue a call for proposals by month two. For the next two months, interested parties form proposals and prepare documentation for submission. Following submission, evaluation could take up to three months and is often done through an evaluation committee which assesses the viability of proposals and seeks out clarification if needed. Over the final months, results are released on the portal with appropriate minutes of the evaluations attached, and the signature of contracts precedes the commencement of procurement implementation.

Once an offer is accepted, guarantees are sought out for the offer, contract implementation, and for rectifying defects within the warranty period. Bank guarantees and financial deposits are both accepted. It is also important for companies to understand that unlimited liability of the contractor is applicable by law. Another thing to consider is that appeals are very common in the Croatian procurement process, particularly relating to the submission of proper documentation and ultimate deciding factors

How can PwC help?

In the Croatian public procurement process, PwC is a lauded facilitator in the preparation, proposal, contracting, and appeal processes. In providing a high-upside pipeline of opportunities for clients, PwC Croatia has the cross-industry connections as well as internal procurement professionals to secure the most success for bidders. Additionally, through experience and expertise, PwC is well equipped to facilitate the preparation and documentation involved in contracting and appeals.

Looking toward the future, there will naturally be an influx in procurement opportunities in Croatia given the fact that the EU funding plans for the years 2021 through 2027 are soon to be finalized. Even in this case, not all projects are taken through to private sector development, as some public entities are still involved in bidding on certain procurements so long as they do not face a conflict of interest. Nonetheless, once private sector involvement in the process grows, opportunities will be diversified, ultimately favouring competition and growth.

From a comprehensive outlook, this webinar is extremely helpful to all those looking to gain an edge in Croatian business and development. Applicable to members of the Croatian diaspora who hope to become investors in the near future, the details of public procurement processes will prove to be invaluable in improving public-private sector relations which are critical to business success.

For more information about Public Projects, contact Jelena at jelen.drndic@pwc.com

03 ožu 2020

CCBN Sponzorira Crodiaspora Summit 2020

TEXT IN ENGLISH

Text in English here

Sa zadovoljstvom objavljujemo da je Kanadsko-Hrvatsko Poslovna Mreža sponzor Crodiaspora Summit-a. Kanadsko-hrvatska poslovna mreža (CCBN) je nepolitička inicijativa osnovana 15. svibnja 2010. u svrhu poboljšanja i jačanja odnosa između kanadskih i hrvatskih poslovnih ljudi, menagera, stručnjaka, poduzetnika i drugih koji žele promicati i proširivati potencijalne gospodarske mogućnosti između ove dvije zemlje. CCBN je lokalna podružnica Hrvatsko Kanadske Gospodarske Komore u Hrvatskoj. Mnogi govornici na Crodiaspora summit-u su također clanovi CCBN-a.

Kanadsko-Hrvatska Poslovna Mreža ima sedam ciljeva:

  1. Poticanje razvijanja čvršćih poslovnih, trgovinskih i investicijskih odnosa između Kanade i Hrvatske
  2. Jačanje razumijevanja gospodarske klime, poslovne filozofije i trendova u obadvije zemlje
  3. Podržavanje i ohrabrivanje razmjene znanja i tehnologija između Kanade i Hrvatske
  4. Promicanje boljeg razumijevanja odnosnih poslovnih kultura, gospodarskog razvoja, investiranja i trgovačke klime u Kanadi i Hrvatskoj
  5. Osiguravanje strukturirane (ustrojene) okoline gdje se ljudi mogu susretati i promicati prijenos “know-how” te iskustva na dobrobit svih uključenih
  6. Kreirati forum, gdje će gostujući govornici iz privatnog i javnog života biti pozvani da privuku audijenciju hrvatskih gospodarskih predvodnika
  7. Poslužiti kao glavno mjesto kontakta u Hrvatskoj za Kanađane koji žele izgraditi posao u Hrvatskoj ili za Hrvate koji žele izgraditi posao u Kanadi

Od dijaspore za dijasporu! Dođite u Supetar na ekskluzivni „Sve o hrvatskom iseljeništvu“ vikend. Umrežite se s kolegama Hrvatima iz cijeloga svijeta. Uključite se u diskursu važnih tema s kojima se Hrvati u međunarodnoj Hrvatskoj zajednici suočavaju. Hrvati u inozemstvu imaju znanja, strast i resurse za utjecaj na bolju budućnosti naše domovine. Saznajte više o konferenciji Crodiaspora Summit-u i kupite ulaznice.

25 velj 2020

Crodiaspora poziva Hrvate iz iseljeništva na prvu konferenciju [moja-domovina .net]

Crodiaspora organizira i poziva od 21. do 23. svibnja na prvu konferenciju koja će okupiti mnogobrojne uspješne Hrvate iz svijeta.

Jedan od osnivača Crodiaspora Summit 2020., je Mate Paškanović Pavković, mlad čovjek pun optimizma i vjere da u Hrvatskoj može doći do pozitivnog preokreta. Rođen je u Kanadi, sin oca koji je podrijetlom iz Hercegovine i majke Amerikanke. «Iseljavanje koje je zadnjih godina aktualno ima i svoje prednosti. Mladi ljudi tako će steći nova iskustva i znanje. Siguran sam da će se veliki dio njih vratiti ako se u Hrvatskoj stvore uvjeti u kojima će oni i njihova djeca imati sigurnu i dobru budućnost. Uz njih, doći će u Hrvatsku i mnogi potomci iseljenika», kaže Mate s osmjehom.

Svoj dolazak na konferenciju potvrdili su mnogi uspješni Hrvati iz svijeta, jedan od njih je Ivan Golubić, potpredsjednik Goodyear Tire & Rubber kompanije.

Poziv Crodiaspore

Drage Hrvatice i Hrvati iz cijeloga svijeta,

U 2020. godini Hrvatska će se suočiti s mnogim izazovima kao i prilikama. Počela je izborna godina, hrvatska ekonomija se stabilizira, promjene koje su obećane polako se i provide. Hrvatska je još jednom na svjetskoj pozornici zbog predsjedanja Vijećem EU-a. Hrvatski političari će raspravljati o izazovima s kojim se suočavaju državne članice EU te o najvećem hrvatskom izazovu rastućem brojem iseljenih i neiskorištenom potencijalu iseljenika u stvaranju bolje Domovine.

Hrvatsko iseljeništvo je temelj društvenog, političkog i ekonomskog života. Po procjenama broj Hrvata u iseljeništvu gotovo je jednak broju Hrvata u Hrvatskoj. Crodiaspora čvrsto vjeruje da ukoliko se poslovne i vladine strategije budu fokusirale na bolje mjere poslovanja s Hrvatima u iseljeništvu, rezultat će utjecati na povratak Hrvata i njihovu integraciju sa cijelom Hrvatskom, kao jednim narodom.

Nakon vrlo uspješne konferencije iseljeničkog turizma u Splitu, Crodiaspora po prvi put organizira Crodiaspora Summit od 21. do 23. svibnja u Supetru na Braču. Ovaj summit će okupiti Hrvate iz iseljeništva, raspravljat će se prvenstveno o poslovanju i pronalasku rješenja, a ne o problemima iz prošlosti. Namjera ove konferencije nije politička, ali rješenja koja polaznici donesu na konferenciji, bit će isporučena Vladinim i poslovnim institucijama kako bi se glas iseljeništva čuo na makroekonomskoj i političkoj razini.

Od dijaspore za dijasporu!

Dođite u Supetar na ekskluzivni „Sve o hrvatskom iseljeništvu“ vikend. Umrežite se s kolegama Hrvatima iz cijeloga svijeta i uključite u diskurs važnih tema s kojima se Hrvati u međunarodnoj hrvatskoj zajednici suočavaju. Hrvati u inozemstvu imaju znanja, strast i resurse za utjecaj na bolju budućnosti naše domovine.

Više informacija: https://crodiaspora.com/

izvor: moja-domovina.net

20 velj 2020

RIT Croatia sponzorira Crodiaspora Summit 2020

Američko visoko obrazovanje u Hrvatskoj! (Click here for English Text)

RIT Croatia, jedini američki koledž u Hrvatskoj, globalni je kampus Rochester Institute of Technology, jednog od 10 najvećih privatnih sveučilišta u SAD-u, čiju kvalitetu potvrđuju brojna priznanja uglednih svjetskih organizacija i medija. Nastavni programi i standardi RIT Croatia usklađeni su sa standardima matičnog sveučilišta; nastava se održava na engleskom jeziku, a studenti imaju priliku jedan ili dva semestra pohađati na kampusima u Rochesteru i Dubaiju. Po uspješnom završetku studenti preddiplomskih stručnih studija stječu dvije diplome – američku koju izdaje RIT i hrvatsku koju izdaje RIT Croatia.

Američki programi visokog obrazovanja dostupni na kampusima RIT Croatia:

  • Hospitality and Tourism Management BS – 240 ECTS
  • International Business BS – 240 ECTS
  • Web and Mobile Computing BS – 240 ECTS
  • Service Leadership and Innovation MS
  • Information Sciences and Technologies MS

S kampusima u Dubrovniku i Zagrebu, RIT Croatia izvrstan je izbor za ambiciozne i kreativne mlade ljude koji žele učiti u dinamičnom međunarodnom okruženju i svoju karijeru žele razvijati na globalnom tržištu rada.

RIT Croatia

Diplomanti RIT Croatia rade u cijelom svijetu – od zemalja EU do Australije i SAD-a, ali i na egzotičnim lokacijama poput Curacaa. Međunarodni studenti dolaze iz cijelog svijeta, ali većina dolazi iz SAD-a. Neki dolaze iz glavnog kampusa iz Rochestera, ali puno Amerikanaca i Kanađana dolazi iz hrvatskih zajednica dijaspore u gradovima poput San Josea, San Pedra, Los Angelesa, Chicaga, Bostona, New Yorka, Toronta, Mississauge, Clevelanda i drugih. Za više informacija kontaktirajte admissions@croatia.rit.edu

RIT Croatia će na Crodiaspora Summitu 2020. gostovati na panelu pod nazivom: “Prilike za povratak kroz obrazovanje”.

18 velj 2020

DONOSIMO DETALJE Mladi ljudi rade summit hrvatske dijaspore za oporavak ekonomije, razgovarali smo s njima [Direktno.hr]

Mate Pavković jedan je od organizatora ovogodišnjeg Cro diaspora summita koji će od 21. do 23. svibnja biti održan na Braču.18.02.2020.

Sveptrvs Waterman- Hotel Osam

Kako je otkrio u razgovoru za portal Direktno, cilj ovog summita je poboljšati ulaganja hrvatske dijaspore u ekonomiju Hrvatske, raditi na smanjenju birokracije i problema kada je u pitanju ekonomija i ulaganja u Hrvatsku.

Kako je sam kazao, ovaj događaj neće imati prevelik značaj u smislu politike – jer je cilj ekonomija. Hrvatska je, dodaje, samostalna i dobra država, ali bi mogla i znatno te puno bolje napredovati.

Što je cilj vašeg događaja?

– Iskreno, ova konferencija nije samo o temi iseljeništva, nego će ovo biti pokretač razgovora i pokreta koji ne smijemo zaustaviti. Moramo nešto učiniti za opstanak naše Domovine, da učinimo Hrvatsku boljom zemljom. Ja, kao mnogi drugi Hrvati, sam živio izvan Lijepe naše, ali to je bogatstvo, a ne slabost. Mi moramo koristiti naše bogatstvo da poboljšamo našu domovinu. Moramo se ujediniti izvan sporta i humanitarnih akcija, moramo se ujediniti kao jedan narod za bolje sutra. Nećemo to postići samo kroz politike. U Hrvatskoj se mnogo toga radi preko državnih institucija, što baš i nije najbolje rješenje.

Mi moramo osloboditi ekonomiju kapitalizma, da se sama razvija i raste. Trebali bi gospodarski surađivati s Velikom Britanijom, SAD-om, Kanadom, Australijom…, a ne samo sa susjednim zemljama i zemljama EU. Da bi to postigli, trebamo koristiti resurse naše dijaspore, odnosno ogromno znanje i poslovno iskustvo koje u iseljeništvu postoji. Možemo oblikovati strategije koje će privući naše ljude. Ja smatram da hrvatski građani u Kanadi i SAD-u ne očekuju od vlade da nešto napravi, nego to, u pravilu, naprave sami. I pri tome im nije važno tko je demokrat, a tko republikanac, odnosno tko je konzervativac, a tko liberal. Bitna im je, kažu, jedino sposobnost i uspješnost u poslovanju.

Tko će sve sudjelovati?

– Ovaj summit će se skupiti Hrvate iz iseljeništva te će se raspravljati prvenstveno o poslovanju i pronalasku rješenja, a ne o problemima iz prošlosti. Namjera ove konferencije nije politička, ali rješenja koja polaznici donesu na konferenciji, bit će isporučena vladinim i poslovnim institucijama kako bi se čuo glas iseljeništva na makroekonomskoj i političkoj razini. Crodiaspora čvrsto vjeruje da ako se poslovne i vladine strategije fokusiraju na bolje mjere poslovanja s Hrvatima u iseljeništvu, rezultat će utjecati na povratak Hrvata te njihovu integraciju s cijelom Hrvatskom, kao jednim narodom.

Ovaj summit je nešto novo. Smatram da će konferencija biti tek početak razgovora koji se, kada krene, neće moći zaustaviti. Preko aplikacije Pleme.app, koja je svojevrsni Facebook za Hrvate u iseljeništvu, namjeravamo povezati sve Hrvate, odnosno sve hrvatske gospodarske komore u svijetu te neprekidno razgovarati i tražiti rješenja i odgovore na pitanje: Kako Hrvatsku učiniti boljom zemljom? Krajnji je cilj povezivanje kroz poslovanje, jer tako možemo osloboditi ekonomiju.

Koliko ste zadovoljni načinom na koji je dijaspora uključena u društveno-političke procese u Hrvatskoj?

– Kao što je izjavio Ivan Grbešić u svom govoru na trećoj sjednici Vladina savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske: Iako je hrvatsko iseljeništvo temelj društvenog, političkog, i ekonomskog života, te je broj Hrvata u iseljeništvu gotovo jednak broju Hrvata u Hrvatskoj, u Hrvatskom saboru su smanjili broj zastupnika za hrvatsko iseljeništvo sa 12 na tri. Kako mogu tri zastupnika predstavljati milijune i milijune Hrvata? Ja čvrsto vjerujem u slobodu, da sami određujemo svoju budućnost.

U Hrvatskoj znamo sto znači sloboda u smislu da smo se borili za našu neovisnost, ali ne znamo još što znači slobodan u kontekstu ekonomije. Čim saznamo da moramo smanjiti utjecaj politike u našem životu, nešto protiv čega smo se borili u Domovinskom ratu, bolje ćemo živjeti. Hrvatska vlada ne treba uspostaviti ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske nego treba privlačiti njezine ljude da se vraćaju. To znači poboljšane uvjete, zakonodavstveni okvir da privlače investicije, oslobodi tržište rada da možeš zapošljavati dobre i kvalitetne ljude, a ne preko veze. To su stvari, nadam se, o kojima se svaki Hrvat u svijetu može složiti.

Što ste vi do sada radili?

– Bio sam zaposlen u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Sektoru za međunarodne poslove i privlačenje investicija. Svi su mi govorili da ostanem tamo, jer imam dobru plaću i veliku sigurnost. No, nisam htio ostati. Dao sam otkaz, jer me poduzetnički nagon tjerao da sam nešto pokušam pokrenuti. U Hrvatskoj se mnogo toga radi preko državnih institucija, što baš i nije najbolje rješenje. Mi moramo osloboditi ekonomiju kapitalizma, da se sama razvija i raste.

Trebali bi gospodarski surađivati s Velikom Britanijom, SAD-om, Kanadom, Australijom…, a ne samo sa susjednim zemljama i zemljama EU. Da bi to postigli, trebamo koristiti resurse naše dijaspore, odnosno ogromno znanje i poslovno iskustvo koje u iseljeništvu postoji. Možemo oblikovati strategije koje će privući naše ljude. Želimo osloboditi ekonomiju da se iseljeni Hrvati i njihovi potomci mogu vratiti i ovdje poslovati.

Ima li mogućnosti da se treće ili četvrte generacije Hrvata u iseljeništvu vrate u domovinu i pokrenu neki posao?

– Hrvatska ima ogromnu priliku. Zašto moramo povećati kvotu stranih radnika u Hrvatskoj kada se Hrvati iz Južne Amerike, u nekim slučajevima, muče zbog neravnopravnosti i nedostatka prilika u njihovima zemljama. Mi možemo dati našim Hrvatima u Južnoj Americi priliku vratiti se u Hrvatsku. Jedan poznati primjer je Maria Florencia Celani. Poznatij kao natjecateljica na ‘The Voice Croatia’. Mnogi ljudi koji će prisustvovati na Crodiaspora Summitu su jako uspješno osnovali svjetske firme u Hrvatskoj. John Gašparac, Partner PwC Croatia, Joe Basic, Organizator Ultra Europe glazbenog festivala, i neki koji su osnovali velike bivše hrvatske firme kao Metro – Dennis Rukavina, Darrel Sarić, i Michael Prpić (svi su iz Kanade), i Marion Duzich, vlasnik resorta na kojem će se održati konferencija.

Kako ozdraviti hrvatsku ekonomiju?

– Ako Hrvatska stvarno želi ozdraviti ekonomiju oni trebaju čuti i dovesti stručnjake iz hrvatskog iseljeništva koji će popraviti i izvršiti stvarna rješenja. Svi ovi ljudi koji su se vratili su se žrtvovali i nisu se predali, za možda i uspješniji život u inozemstvu, ali su djelovali onako kako je moj tata mene naučio – da je Hrvatska naša domovina i nemamo drugu domovinu. Što čini Hrvatsku? Zemlja i ljudi. Ako nemamo zemlju ili ljude – onda nemamo domovinu!

Što je najveća prepreka za hrvatsko iseljeništvo?

– Najveća prepreka onima u iseljeništvu je stjecanje državljanstva. Čak kada sam ja stekao državljanstvo, morao sam se preimenovati od Matija Matthew Pavkovic, na Matija Matthew Pavković, jer ne bi tata mogao prenijeti imovinu u Hrvatskoj na mene. Jedan od mojih prijatelja iz Chicaga je čekao tri i pol godina samo za njegovu domovnicu. Ove neefikasnosti u našim državnim institucijama su neprihvatljive. Ima mnogih ponosnih Hrvata, prve, druge, treće i četvrte generacije koji bi voljeli biti službeni Hrvati. Kada sam napokon stekao hrvatsko državljanstvo, nakon što smo došli u Zagreb i sve smo papirologije riješili za domovnicu, još sam čekao tri mjeseca. Sada je puno bolje u Hrvatskoj, ali nije na svjetskoj razini. Druge zemlje nadmaše Hrvatsku olako, iako su nekada bile u lošijem položaju…

Koja još državljanstva imate?

– Nedavno sam stekao američko državljanstvo koji mi prenijela moja mama. Dobio sam social security, registraciju za glasanje u inozemstvu, osobnu iskaznicu i putovnicu u manje od dva tjedna. Oni poštuju njihove građane, oni žele da što više ljudi budu Amerikanci (naravno legalno), i da njihovi građani imaju mogućnost doprinijeti njihovom gospodarstvu i društvu. Hrvatska mora biti ponosna na svoje građane i ljude hrvatskih korijena. To ne možeš učiniti riječima, nego djelima. Ako se poslovne i vladine strategije fokusiraju na bolje mjere poslovanja s Hrvatima u iseljeništvu, rezultat će utjecati na povratak Hrvata te njihovu integraciju s cijelom Hrvatskom, kao jednim narodom.

Kako dijaspora može pomoći Hrvatima u BiH kojih je mnogo poteklo iz te zemlje?

– Ja sam ponosan Hrvat ali sam vrlo ponosan Hercegovac. Od malih nogu uvijek smatram da su Hrvati u BiH ne samo dio našeg društva nego da su i dio moje domovine. Mi Hrvati iz BiH nismo samo glasovi i politički bodovi. Mi smo sposoban narod i uspješan narod. Ako Hercegovac, Victor Dodig, može biti CEO i Predsjednik najveće banke u Kanadi to je znak hrabrosti i samoodređenja. Moramo ohrabriti naše Hrvate da pregovaraju za bolje uvjete i kao i u Hrvatskoj, smanjiti utjecaj politike na svakodnevni život. Mi živimo u vrijeme da možemo zaraditi novac u našim kućama, selima, bilo gdje na svijetu…

Spas nije samo u jednoj industriji nego Hrvati u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj trebaju raditi prema slobodnijoj ekonomiji. To znači diversifikacija ekonomije da ako jedna industrija pada, možemo se osloniti na druge industrije i reintegrirati nezaposlene na tržištu rada.

Što mislite o iseljavanju danas?

– Želim istaknuti da nije loša stvar da ljudi iseljavaju iz Hrvatske. To je naša snaga. Moramo biti kao Ujedinjeni Arapski Emirati. Oni su namjerno poslali njihove najpametnije studente na najbolja sveučilišta. Dok su oni stjecali iskustva i znanja iz drugih zemalja, ljudi u UAE su pripremali uvjete za njihov povratak. Mi smo spremni za povratak, ali moramo stvarati uvjete za povratak naših cijenjenih Hrvata iz inozemstva. Sada je vrijeme da radimo bolje uvjete, da sami stvaramo i određujemo našu budućnost, i pokazati svijetu da Hrvatska, BiH, Hrvati… nisu samo domaćini i dobri u turizmu, nego smo sposoban narod.

Inače, ovaj summit će se skupiti Hrvate iz iseljeništva te će se raspravljati prvenstveno o poslovanju i pronalasku rješenja, a ne o problemima iz prošlosti.

Namjera ove konferencije nije politička, ali rješenja koja polaznici donesu na konferenciji, bit će isporučena Vladinim i poslovnim institucijama kako bi se čuo glas iseljeništva na makroekonomskoj i političkoj razini – poručili su organizatori.

Detaljnije o samoj konferenciji na internetskim stranicama Crodiaspora Summit te na YouTube kanalu.

izvor: direktno.hr

By continuing to use the site, you agree to the use of cookies. more information

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close