All posts by Mate

30 Dec 2020

Hrvatska dijaspora okupila svoje najveće organizacije kako bi pomogla domovini

 Vijesti

FOTO: Pixabay/Ilustracija

Pratimo situaciju u Hrvatskoj nakon razornog potresa koji je pogodio Petrinju i Sisak te prouzrokovao veliku štetu i gubitke života. Naše misli i molitve su uz obitelji poginulih i ozlijeđenih, sve pogođene, kao i one koji sudjeluju u akcijama traganja i spašavanja.

Znamo da je prouzrokovana šteta na domovima, bolnicama, vrtićima, crkvama i drugim zgradama, a mnoge obitelji ostale su bez vode, grijanja, električne energije i skloništa. Mnoge od tih istih obitelji s području Banovine također su teško patile tijekom Domovinskog rata.

Kao globalne hrvatske organizacije ujedinjeni smo s domovinom. U danima koji dolaze odredit ćemo kako će naša pomoć biti najznačajnija. Kao što je to bio slučaj s potresom u Zagrebu početkom ove godine, sva prikupljena sredstva i ovaj put koristit će se za pomoć onima koji su najviše pogođeni. U dogovoru s provjerenim organizacijama u Hrvatskoj, naši će predstavnici odrediti kako će se pomoć dijeliti.

  • Udruženje hrvatskih američkih profesionalaca
  • Kanadsko-hrvatska gospodarska komora
  • Hrvatska zaklada Windsor
  • Crodiaspora
  • Hrvatski svjetski kongres SAD
  • HAZUD – Hrvatska akademska zajednica domovine i dijaspore
  • Nacionalna federacija kulturnih zaklada Amerikanaca Hrvatske

Ovdje možete donirati…

Izvor: dijaspora.hr

30 Dec 2020

Croatia Earthquake Relief Fund: Diaspora organisations raising money

Petrinja (Screenshot/YouTube/24sata)

The Association of Croatian American Professionals Foundation, together with Crodiaspora and the Canadian Croatian Chamber of Commerce, has launched a fundraising campaign to raise money to help those affected by Tuesday’s devastating earthquake in central Croatia.  

“We are monitoring the situation in Croatia following the devastating earthquake that struck near the towns of Petrinja and Sisak, and caused major damage and loss of life. Our thoughts and prayers are with the families of those who died and are injured, all those impacted, as well as with the first responders and volunteers who continue their search and rescue operations.

We know that the widespread damage to homes, hospitals, kindergartens, churches and other buildings has left many families without water, heat, electricity and shelter.  Many of these same families, in the Banovina region, also suffered greatly during the Homeland War. 

As global Croatian organizations, we stand united with our homeland. In the days to come, we will identify opportunities where our help will be most meaningful. As was the case with the relief efforts during the aftermath of the earthquake in Zagreb earlier this year, all funds raised will be used to help those most affected by the earthquake.  In consultation with vetted organizations in Croatia, our representatives will determine how our help will be distributed.

We call on all of our members and friends to join us. 

Association of Croatian American Professionals Foundation
Association of Croatian American Professionals 
Australian Croatian Chamber of Commerce NSW
Australian Croatian Chamber of Commerce and Industry South Australia
Canadian-Croatian Chamber of Commerce
Croatian Foundation of Windsor
Crodiaspora
Croatian World Congress USA
CROWN Croatian World Network
Hrvatska akademska zajednica domovine i dijaspore
National Federation of Croatian Americans Cultural Foundation
Victorian Croatian Chamber of Commerce
Western Australian Croatian Chamber of Commerce

If you are a Croatian organization and would like to join our efforts, please contact us at domovina@croampro.comhttps://8b0196012c471054a8ff00450d0207e6.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html

To donate visit the GoFundMe page HERE.

Source: Croatia Week

23 Dec 2020

Croatia needs its free thinking Diaspora

Stjepo Bartulica and Robin Harris (Photo: COK)

By Peter Bury, Editor at Crodiaspora and Politicorp

Many Croatians who grow up among the diaspora more often than not consider moving back to their homeland at some point in their lives. Whether they are fortunate enough to be brought to live in Croatia by work or by a lucrative business opportunity, or if they strive to relocate in their retirement, many Croatians among the diaspora dream of one day being able to live in Croatia but often face challenges in doing so.

In addressing the comparative advantages of living in Croatia, Crodiaspora’s recent summit featured a panel explicitly constructed to provide the diaspora with a comprehensive overview of the challenges and benefits in moving to Croatia. On this panel, Professor Stjepo Bartulica, who moved to Croatia as a young adult in 1992 from Missouri, and Robin Harris, a historian and advisor to the United Kingdom’s former Prime Minister Margaret Thatcher, discuss the realities of a life in Croatia.

In 2009, Bartulica and Harris founded the Centre for the Renewal of Culture (hr. Centar za obnovu kulture), otherwise known as COK. Since then, the non-governmental organization has held countless events and connected thousands of like-minded Croatians. The organization is instrumental in promoting liberties, free market economics, and cultural awareness in Croatia.

The two returnees acknowledge that because Croatia is still a relatively young country, there is much debris, so to say, left over from the past communist regime. Bartulica points out that of all the Eastern European states who dealt with communist regimes in the latter half of the twentieth century, Croatia stands out as one where lustration has failed at least in part. Lustration, being the general purge of state officials from an outgoing, often oppressive regime, was never something truly taken on by the Croatian public at large after independence. 

Harris underscores the disappointing “degree of continuity that there is in government, administration, the judiciary, and senior levels of business between the present, free system and the communist system.” Specifically, he looks to the fact that the social retention of former communist families and of former communist officials has played a significant role, directly and indirectly, in putting off diaspora from returning to Croatia.Croatia needs its free thinking Diaspora - Robin Harris COK

Robin Harris (Photo: COK)

Likely because of the lack of lustration, Croatia’s economy functions today on a “semi-socialist” framework, says Harris. In Croatia, almost everyone is dependent on the government to one degree or another, and because of this, there is very little room for true political engagement and community-driven growth. Instead, the semi-socialist system paves the way for corrupt practices in both the public and private sectors, stunting Croatian productivity.  

Looking beyond the barriers to entry, Harris describes Croatia as one of the most culturally sound and perhaps one of the safest countries in the world. People young and old are free to enjoy daily life in cities and towns across the country without having any kind of safety concerns whatsoever. For a country only twenty-five years removed from a bloody war of independence, such a high safety standard is very impressive to say the least.  

Bartulica and Harris see the current system in Croatia as one which is happy to dilute the Croatian culture and social structure, and the diaspora are one of the true bright spots of potential the country has to look forward to. Independent thinkers and financially independent individuals are the key to unlocking Croatia’s future of prosperity and shutting the door on the country’s restrictive past. Croatia needs its free thinking Diaspora -

Stjepo Bartulica (Photo: COK)

Harris puts forth that in many cases, it is those people who have the courage and independence to leave a country for political, economic, or social reasons, that often end up being the real ‘elite’ of that society. This builds the case that those professionals who are leaders in the Croatian diaspora communities abroad could have extremely positive impacts in a domestic Croatian setting if they were to return and focus their contributions accordingly.

Of course, not all Croatians from abroad have the opportunity or means to move to Croatia and live the comfortable lifestyle that they have worked for and deserve. However, it is critical to underscore that Croatia provides an exceptional quality of life, and for those with the will and ambition to take advantage of a country with immense business potential, Croatia is the place to be.

Its diaspora are the best means that Croatia has to reform and modernise itself toward a future that is rid of communist remains from decades past and full of passionate and motivated Croatians ready to usher in a new era of prosperity and success. Video can be viewed below.  

COMPARATIVE ADVANTAGES OF LIVING IN CROATIA from Matija Pavkovic on Vimeo.

Source: Croatia Week

17 Dec 2020

Croatia is quickly evolving into one of Europe’s top tech hub

(Photo: Serengeti)

By Peter Bury, editor at Crodiaspora and Politicorp

As Croatia embarks on a more modernized and refined path into the future, it is crucial that the public and private sectors are able to work productively toward an integrated society where we are bridging the gap between business and technology. 

Crodiaspora’s virtual summit this past fall touches precisely on this important factor that will shape our future in a global and European context. Vice-President of Business at Goodyear Tire & Rubber, Ivan Golubić, hosted the founder of Pleme, Nik Kraljević, and senior software engineer at Apple and Sunverge Energy, Robert Kreznarich on Crodiaspora’s 4th Industrial Revolution Panel. 

Framing the discussion, Kraljević introduced the concept of the 4th industrial revolution as an opportunity to liberate one’s time on a per-person scale, where people are less consumed by work and able to live happier and satisfying lives. In understanding this, the three expert panelists underscore the fact that many Croatian firms, as well as the industries that they specialize in, are big enough to make significant gains from automation and also nimble enough to implement it throughout their operations swiftly and practically. 

Looking at specific industries where Croatia can anticipate significant returns if automation was to be introduced, the agriculture and shipbuilding industries likely have the most to gain in addition to tech firms. Due to the many factors of production and complexity of supply chains involved in agriculture and shipbuilding, automation and general technological investment in these two fields can significantly boost Croatia’s stock as a major player on a global scale.Croatia is quickly evolving into one of Europe’s top tech hubs

Pleme

Golubić also mentions that many companies that have been dominating their industry for decades or even centuries are built on and still operate on outdated systems. Although these businesses are still running successfully, their ceiling of potential falls with each and every day that new technologies are introduced into the world and they pass on the opportunity to integrate them into their systems. Considering this, Croatia has an extraordinary opportunity to take on this technological overhaul of age-old companies and entire industries. 

With new education reforms being introduced in the past few years, paired with a newfound vigour for innovation and creative growth among Croatian youth, Croatia is well-positioned to become the next mover and shaker in the tech world. Perhaps the most valuable asset of the Croatian industry at large is its workforce.

Robert Kreznarich describes the Croatian workers as, “well educated, culturally in-tune, and people with good communication skills.” An energized and creative young demographic such as Croatia’s is really a universal building block for all industries but especially tech, where innovation is concentrated more than anywhere else. 

Current examples of Croatian integration of automation and new technologies are evident across many sectors. Kraljević points out that a Croatian company, Sentinel, has adopted new technologies to master the remote aspects of marine vessel maintenance and management.

Another company, Include, is well known for the smart benches that have been seen and praised across Croatia, and have now been implemented in other countries. Further, Rimac is perhaps the most well known Croatian adaptation of advanced technology and the most successful story as of yet. Rimac automobiles have taken the auto industry by storm with their high-performance electric vehicles, but what many aren’t aware of is that Mate Rimac also runs Greyp, a company specializing in smart electric bikes. 

Croatia has such a wide variety of companies across multiple industries all devoted to incorporating and taking advantage of the tech opportunities at their disposal. Therefore, Croatia has a concrete opportunity to become a regional and continental player in tech and innovation. 

Though in order to bring this opportunity to its full fruition, these Croatian companies need to capitalize on investment opportunities that come their way from all across the world, and that is a focal point and current engagement of the Croatian diaspora. Kreznarich personally plays a role representing Croatian businesses in the US and Canada, which allows them to get acquainted with North American bureaucracies and cultural nuances, all while gaining a foothold in the North American investment sphere. 

Given Croatia’s superb platform for growth in the technology sector, it is critical that the public and private sectors continue to collaborate on the best and most practical ways of educating and training the country’s future generations. This year, the European Union released IT literacy rankings among the youth of all member states, and Croatia is very proud to have been ranked first on that list. Such a strong showing in this aspect is a testament to Croatia’s bright future as a high-level educator of young people, a prominent employer, and a first-class innovator.

You can watch the video below.

4TH INDUSTRIAL REVOLUTION IN CROATIA from Matija Pavkovic on Vimeo.

Source: Croatia Week

07 Dec 2020

GORAN ŠARAVANJA: ‘Smatram da je MOL pitanje financijske discipline unutar Ine podigao na višu razinu

Bivši glavni ekonomist Ine govori apologetski o mađarskom MOL-u, tvrdi da je negativno ozračje u javnosti zbog ulaska stranog kapitala u Inu najviše štetilo Hrvatskoj te zagovara poboljšanje međusobnog odnosa države i MOL-a kao suvlasnika Ine

Udruga Crodiaspora, koja okuplja profesionalce hrvatskog porijekla koji žive u inozemstvu, ali i one koji su se posljednjih godina vratili u Hrvatsku, upriličila je krajem listopada online panel diskusiju na kojoj se raspravljalo o osmom strateškom cilju prijedloga Hrvatske nacionalne strategije razvoja do 2030. koji se odnosi na budućnost energetskog sektora. Jedan od panelista bio je i makroekonomist Goran Šaravanja, Hrvat rođen i odrastao u Australiji koji se prije 20 godina vratio u Hrvatsku i tu odlučio nastaviti karijeru. Šaravanja je objasnio da s ostalim članovima udruge koji dolaze iz raznih društvenih i ekonomskih sektora i koji pripadaju drugoj ili trećoj generaciji iseljenika, namjerava vlastitim znanjem, kontaktima, iskustvom i radom konstruktivno pridonijeti razvoju Hrvatske. Osim toga, on ima petogodišnje iskustvo glavnog ekonomista Ine i voditelja Odjela strateškog razvoja te kompanije, koje je okončano u drugoj polovici 2017. godine. U razgovoru za Nacional Šaravanja je s priličnom empatijom, benevolentno i apologetski komentirao krajnje dvojbenu poslovnu politiku Mola kada je upravljanje Inom u pitanju, istaknuo da će, htjeli mi to ili ne, nafta i plin još nekoliko desetljeća biti glavni izvori energije u svijetu pa je posve jasno da i Hrvatska treba u svojoj energetskoj budućnosti planirati nastavak proizvodnje ugljikovodika iz vlastitih izvora. Kao čovjek koji je pet godina uživao veliko povjerenje Molove vrhuške u Ini, dodao je da je negativno ozračje koje je proteklih godina u javnosti stvoreno zbog ulaska stranog kapitala u Inu, a onda i zbog preispitivanja poslovnih odluka MOL-a, najviše naštetilo Hrvatskoj i njezinoj percepciji poželjne investicijske destinacije, ali i Ini kao kompaniji i MOL-u kao suvlasniku. Ustvrdio je da sve što u budućnosti možemo učiniti kako bismo popravili taj negativni imidž zemlje problematične za inozemne investitore i kako bismo poboljšali međusobni odnos države i MOL-a kao suvlasnika Ine, može samo donijeti korist svim navedenim stranama. A suvlasnici umjesto da se svađaju oko toga u čemu se ne slažu, trebali bi se usmjeriti onome u čemu se slažu i tu tražiti rješenje tog problema.

NACIONAL: Je li sva odgovornost za negativan imidž zemlje doista na javnosti koja kritizira poslovne odluke MOL-a ili dio odgovornosti snosi i MOL zbog posljedica tih odluka za Inu? Kako vi kao bivši glavni ekonomist Ine, a onda i voditelj Inina sektora strateškog razvoja, gledate na odluke Uprave Ine vezane uz budućnost kompanije, posebno odluku o zatvaranju Rafinerije nafte Sisak?

Vjerujem da poslovne odluke MOL-a treba gledati isključivo kroz isplativost poslovanja. U biznisu je profitabilnost ključna za dugoročnu održivost i kada jedan segment poslovanja nije profitabilan, valja učiniti sve kako bi on to postao i kako bi generirao povrat uloženog novca. Prenamjena postojećih kapaciteta također je jedna od mogućnosti. U sisačkom primjeru vidimo prenamjenu dijela proizvođačkih kapaciteta u proizvodnju bitumena. Treba znati da je ulazak Hrvatske u EU dodatno povećao konkurentske pritiske na rafinerijski biznis, jer su prerađivački kapaciteti domaćih rafinerija znatno iznad stvarne hrvatske potrošnje. Kontekst visokih standarda zaštite okoliša koji se postavljaju pred rafineriju, a čije ispunjavanje košta, kao i ciljevi niskougljične ekonomije koji su postavljeni pred EU, pa tako i pred Hrvatsku, također su se negativno odrazili na profitabilnost europskih rafinerija jer automatski povećavaju troškove bez mogućnosti da ih nadoknadite kroz poslovanje. Sve te činjenice valja prihvatiti i učiniti koliko je moguće da bi se preostali prerađivački kapaciteti sačuvali i razvili.

NACIONAL: No odluku o zatvaranju rafinerije u Sisku svakako treba staviti u kontekst činjenice da MOL kao strateški partner Ine nije ispunio obvezu preuzetu dioničarskim ugovorom iz 2003. da će modernizirati obje rafinerije. Umjesto toga, rafinerija u Sisku je zatvorena, a ona u Rijeci ni do danas nije modernizirana i pitanje je hoće li ikada biti. Je li to doista strateški interes Ine i bi li sisačka rafinerija ipak imala svoje mjesto na tržištu da je modernizirana na vrijeme?

MOL ima plan ulagati u modernizaciju riječke rafinerije i to ćemo svakako pratiti. Što se tiče sisačke rafinerije, možemo samo nagađati bi li ona mogla opstati da je doista modernizirana u pravom trenutku, odnosno onda kada je to trebalo napraviti. No treba biti realan. Što je bilo, bilo je, na to više ne možemo utjecati. Mislim da je važnije okrenuti se sadašnjosti i budućnosti i pronaći što je i kako u ovom trenutku najbolje napraviti za budućnost te rafinerije. Zato smo u panel raspravi i iznijeli neke ideje koje idu na ruku Ini i koje bi mogle potaknuti veća ulaganja u istraživanja novih ležišta nafte i plina na kopnu, ali i u Jadranu, i eksploataciju većih količina nego što je to do sada bio slučaj. Nafta koju bi se pronašlo u Jadranu otvorila bi prilike rafineriji u Rijeci. To bi značilo i manji uvoz nafte za domaće potrebe.

NACIONAL: Kad ste spomenuli proizvodnju nafte za vlastite potrebe, u svojoj prezentaciji na panel raspravi upozorili ste na to da od pet barela nafte potrošenih u Hrvatskoj, četiri dolaze iz uvoza. No Ina u ovom trenutku naftu s domaćih polja izvozi u Mađarsku, a Inina uprava tvrdi da je izvoz za kompaniju isplativiji biznis od prerade te nafte u domaćoj rafineriji, dok u isto vrijeme uvozimo derivate po daleko većim cijenama. Može li to doista biti isplativ biznis?

Imao sam sreće što sam, kao makroekonomist, dobio priliku zahvaljujući Ini raditi u proizvodnom sektoru, odnosno energetici. Vrlo brzo mi je postalo jasno da se poduzeća koja posluju u proizvodnom sektoru stalno nalaze pred dilemom: kupiti ili proizvoditi. Naime, sezonski i ostali proizvodni ciklusi i kratkoročni faktori stalno aktualiziraju to pitanje isplati li se trenutno proizvoditi. Sve se, naravno, vrti oko isplativosti proizvodnje u određenom trenutku, a to je pitanje posebno aktualno u energetici, i to kratkoročno. Energetske tvrtke se, naime, uvijek pitaju je li u određenom trenutku, ovisno o cijeni energenta na tržištu, isplativije proizvesti potrebnu energiju u vlastitom postrojenju ili je manji trošak kupiti je na otvorenom tržištu. Ako u trenutnim okolnostima proizvodnja nije isplativa i ako je proizvodna marža negativna, odnosno trošak prerade nafte veći je od koristi koja se preradom ostvaruje, logično je ne proizvoditi. Kada još imate priliku izvoziti input – u ovom slučaju nafte – onda takva odluka ima smisla. Jasno, ovisno o tome po kakvoj je cijeni nafta izvezena. Nemam razloga ne vjerovati u tezu Uprave iako me, nažalost, ne čudi što je jedna uobičajena poslovna odluka digla toliko prašine, pogotovo ako je i JANAF imao poslovne koristi od te odluke.

‘MOL ima plan ulagati u modernizaciju riječke rafinerije. Što se tiče sisačke rafinerije, možemo nagađati bi li ona mogla opstati da je doista modernizirana u pravom trenutku, kada je to trebalo napraviti’

NACIONAL: S druge strane, Ina domaću vrlo kvalitetnu naftu s niskim postotkom sumpora izvozi u Mađarsku, a uvozi lošiju, s više sumpora i žive koja značajno više opterećuje rafinerijsko postrojenje u Rijeci. Je li to doista isplativo, tim više što stvarna cijena po kojoj je domaća nafta prodana MOL-u nikada nije otkrivena?

To što MOL ne želi kazati po kojoj je cijeni nafta kupljena, uopće me ne čudi. Poslovna politika svake naftne kompanije u svijetu je da se o cijenama i maržama ne govori javno i to spada u domenu poslovne tajne. Ne želim sudjelovati u špekulacijama o cijenama po kojima je Ina kupila ili prodala naftu jer, ponavljam, kompanija donosi odluke ovisno o situaciji na tržištu i uvijek računajući o dobrobiti vlastitog poslovanja. Možemo imati ovakvo ili onakvo mišljenje o MOL-u kao strateškom partneru, no smatram da je mađarski suvlasnik pitanje financijske discipline unutar Ine podigao na višu razinu.

NACIONAL: Takav vaš stav suprotan je stavovima velike većine energetičara koji tvrde da bi svaka zemlja trebala težiti energetskoj neovisnosti, što znači osiguravanje dovoljnih količina energije iz vlastitih izvora uz što manju ovisnost o izvozu. Hrvatska, posve suprotno, izvozi svoju naftu kako bi uvezla derivate. Može li to biti u interesu i Ine i Hrvatske?

I da i ne. Mi smo u panelu istaknuli da zagovaramo razvoj domaćih izvora nafte i plina i vjerujemo da bi u tome svoj interes imala i Ina i tu nema dileme. Energetska neovisnost je svakako važna, no treba uzeti u obzir da je Hrvatska danas na slobodnom tržištu i da je razmjena energenata među zemljama posve normalna, a Hrvatskoj je u interesu osigurati što širi spektar dobavnih pravaca energenata. Uostalom, u tom smjeru gradimo i LNG terminal koji također pozdravljamo. Važno je da se Hrvatska pozicionira kao važno energetsko čvorište. I opet se vraćamo na pitanje isplativosti i održivosti proizvodnje. Na tom pitanju sve počinje i završava. Svakako da je strateški interes Hrvatske zadržati rafineriju u Rijeci i da je važno da ona, nakon modernizacije, ostane u energetskom sustavu. A kroz fokus na upstream, odnosno istraživanje novih izvora nafte i plina, posebno na Jadranu, Rijeka će ostati važna karika u tom sustavu.

NACIONAL: No ako hrvatska vlada ponovno odluči pokrenuti projekt istraživanja ugljikovodika na Jadranu, koji je prekinut 2014., hoće li i ta nafta završiti u izvozu? Nije li onda opravdano postaviti pitanje za koga radimo?

Često se žalimo da nam je izvoz premalen. Sad imamo situaciju u kojoj izvozimo robu i ostvarujemo pozitivnu maržu i povrat na uloženi kapital. Opravdano je postaviti i pitanje koliko je rafinerija u Rijeci, u stanju u kakvom je sada, spremna zadovoljiti zahtjeve tržišta i u količinama i u kvaliteti derivata. Najvažnije je opskrbiti tržište, a pritom ne ostvariti gubitak. To je temelj dobrog poslovanja.

NACIONAL: Jedna od obaveza MOL-a iz dioničarskog ugovora iz 2003. odnosila se i na širenje maloprodajne mreže benzinskih pumpi u zemljama regije, i to pod brandom Ine. No MOL je tu obvezu prekršio. U Srbiji postoji 70 benzinskih postaja pod brandom MOL-a, u BiH MOL posluje kroz stanice Energopetrola koje su svojedobno bile u vlasništvu Ine, a u Sloveniji ima 45 benzinskih postaja pod vlastitim brandom. Hrvatska vlada kao suvlasnik na to nije reagirala iako je tu riječ o očitom nanošenju štete Ini. Kako to komentirate?

Ina je vlasnik gotovo 90 posto Energopetrolovih dionica, odnosno MOL već nekoliko godina nije u vlasničkoj strukturi te kompanije koja je izlistana na Sarajevskoj burzi. Kao dugogodišnji dobar poznavatelj bosanskohercegovačke poslovne klime, Ina je svjesna važnosti imena Energopetrol prvenstveno među bošnjačkim stanovništvom i logički je zadržala taj brand. Ina kao brand prisutnija je u BiH tamo gdje ima više Hrvata, kao što bi neki treći brand postojao kada bi poslovala u Republici Srpskoj. To je jednostavno bosanskohercegovačka zbilja u toj industriji. Ono što je bitno, Energopetrol je profitabilna kompanija, što je dokaz da Ina dobro njime upravlja. Osim toga, nedugo nakon što je stabilizirala Energopetrol, Ina je krenula u širenje svog poslovanja u Crnoj Gori. Kad sam napustio Inu u ljeto 2017. godine, kompanija je imala jednu benzinsku pumpu u Crnoj Gori. Danas ih ima 11 i time je druga najveća kompanija na tržištu u toj zemlji, iza Jugopetrola koji je u vlasništvu grčkog Hellenica.

NACIONAL: Općenito gledajući, vrijednost Ine kao kompanije u posljednjih 15 godina značajno je srozana, u čemu se slažu brojni stručnjaci i konzultanti, a to je još 2014. godine službeno potvrdila i konzultantska kuća AT Kearney. Trend razaranja Ine se nastavlja. Ako vjerujete da Uprava Ine donosi odluke motivirana isključivo dobrobiti kompanije, zašto vrijednost Ine stalno pada?

Ovo su teška vremena za poslovanje naftnih kompanija. Mnoge od najjačih svjetskih naftnih tvrtki trpe goleme gubitke i Ina nije izuzetak. Niske cijene nafte direktno utječu na gubitke u upstreamu, rafinerijske marže vrlo su niske, izostala je turistička sezona, a pala je i maloprodaja. Sve je to utjecalo na poslovanje Ine. Teško mi je bilo što komentirati vezano uz odluke Uprave jer ne raspolažem dovoljnim količinama informacija. Podsjetio bih samo na to da u poslovanju neke tvrtke odluke moraju biti logične, komercijalne i isplative. Najbolji primjer za to je Petrokemija u Kutini. Nakon što je država izašla iz vlasničke strukture te tvrtke i kad su u nju ušli Ina i PPD, Petrokemija je krenula pozitivno poslovati.

NACIONAL: Zašto, po vašem mišljenju, hrvatske vlade kao suvlasnici – a govorimo o vladama od 2009. naovamo – nisu poduzele ništa da zaustave taj trend i prisile MOL da ispuni svoje obaveze preuzete ugovorom iz 2003.?

To su pitanja za glavne dioničare, Vladu i MOL. Dioničari bi se trebali dogovoriti oko svih pitanja oko kojih se slažu ili pak ne slažu, a država kao regulator svojim zakonima i ekonomskim pravilima može stvoriti okvir za kvalitetno poslovanje. Mislim da bi hrvatska vlada sa svoje strane trebala stvoriti uvjete za razvoj Ine i dati joj za to prostora, jer se tako indirektno utječe na odluke Uprave. Budući da ne mogu mijenjati prošlost, radije se fokusiram na budućnost. Crodiasporini komentari na energetski dio Prijedloga nacionalne strategije do 2030. sastavljeni su upravo s time na umu. Naš panel o energetici pokušao je otvoriti mnoga pitanja koja su u skladu sa Strategijom razvoja, s ciljem da se Hrvatska što bolje pozicionira u razdoblju energetske tranzicije na niskougljičnu ekonomiju.

‘Poslovne odluke MOL-a treba gledati isključivo kroz isplativost poslovanja. U biznisu je profitabilnost ključna za dugoročnu održivost i valja učiniti sve kako bi neprofitabilan segment generirao povrat novca’

NACIONAL: Jedan od sudionika Crodiasporina panela, Kanađanin hrvatskog porijekla George Kovačić, dugogodišnji naftni i plinski konzultant, u glavnim zaključcima rasprave preporučio je da Hrvatska u narednim desetljećima nastavi koristiti ugljikovodike kao izvor energije te da se krene u ozbiljnije istraživanje potencijalnih novih izvora nafte i plina u podmorju Jadranskog mora. Te su preporuke suprotne Nacionalnoj energetskoj strategiji Hrvatske koja se zalaže za okretanje prema obnovljivim izvorima energije. Kako to komentirate?

Većina hrvatskih energetskih potreba, više od 70 posto, kao i globalne potrebe za energijom, zadovoljava se iskorištavanjem nafte i plina. Istovremeno, Hrvatska je već 2018. godine proizvodila 28 posto energije iz obnovljivih izvora, što je puno bolje od prosjeka EU-a koji iznosi 18 posto ili pak pojedinih zemalja članica poput Italije (18 posto), Njemačke (17 posto) ili Nizozemske (manje od 10 posto). Ostale zemlje članice istovremeno nastavljaju ulagati ili su nedavno dovršile velika kapitalna ulaganja u infrastrukturu za uvoz ugljikovodika. Primjerice, Transjadranski plinovod koji će uskoro biti u punom pogonu, osigurat će Italiji nove izvore prirodnog plina s područja Kaspijskog jezera. Njemačka nastavlja s kontroverznim plinovodom Sjeverni tok 2 kojim će se preko Rusije opskrbljivati prirodnim plinom i tako nadomjestiti energiju iz nuklearnih reaktora koje planira zatvoriti do 2022. To nam samo svjedoči da će tranzicija na niskougljičnu ekonomiju trajati desetljećima i da naši partneri u EU-u grade infrastrukturu za uvoz ugljikovodika koja će im biti potrebna tijekom ove tranzicije. Hrvatska, koja je do sada proizvela više od 1,3 milijarde barela naftnog ekvivalenta iz Panonskog bazena i proizvodi plin u Jadranu, ima sreće što ima potencijala istražiti i proizvoditi još više domaće nafte i plina. Međutim, Jadran ostaje dobrim dijelom neistražen, tim više što je javnosti nepoznato da nafta i plin iz podmorja Jadrana prirodno izlaze na površinu. Na talijanskoj strani Jadrana ta se curenja istražuju i omogućila su našim susjedima da pronađu naftu i plin. Usput, te su aktivnosti spriječile puštanje ugljika u okoliš i zagađenje Jadrana. Znamo također iz talijanskih iskustava da je potencijal za izlijevanje nafte iz Jadrana poprilično ograničen zbog relativno teške nafte, postojećih hidrostatičkih pritisaka i malih naftnih polja. U ovim uvjetima je vjerojatnost izlijevanja nafte vrlo mala, a offshore istraživanje i proizvodnja po svojoj naravi ne ispuštaju naftu u more. Transport nafte tankerima, s druge strane, predstavlja znatan rizik jer se izlijevanja nafte iz tankera ne mogu spriječiti, uvijek postoji i rizik od pomorskih nesreća, a čak i bez nesreća sama prisutnost tankera u Jadranu predstavlja rizik. Naime, satelitske snimke otkrile su mnoge naftne mrlje u Jadranu, neke su i veće od 100 četvornih kilometara, a opravdano se vjeruje da su te mrlje uzrokovali tankeri koji prevozeći naftu kroz Jadran, ispuštaju balastne vode ili pak koriste morsku vodu za ispiranja spremnika. Umjesto uvoza više ugljikovodika, Hrvatskoj su potrebne nove tehnologije za proizvodnju nafte i plina koje bi ispuštale manje ugljika. Naše preporuke nisu u suprotnosti s Nacionalnom energetskom strategijom, već su s njom komplementarne. One podcrtavaju naš potencijal za proizvodnju domaće nafte i plina koristeći nove tehnologije koje bitno smanjuju ugljične emisije. To bi istovremeno osiguralo ekonomiji i potrošačima efikasne, stabilne i pouzdane izvore bazne energije tijekom prijelaza na niskougljične izvore. A kad govorimo o istraživanju ugljikovodika na Jadranu, mi smo u svojoj panel diskusiji naglasili da ništa a priori ne prihvaćamo niti odbacujemo. Ali smatramo da o svemu treba otvoriti javnu raspravu i dati priliku svima da kažu svoje mišljenje.

NACIONAL: U zaključcima nakon panel diskusije iznijeli ste svoja slaganja, ali i neslaganja s ciljevima navedenima u Strategiji koji se tiču energetske budućnosti Hrvatske. Možete li ukratko objasniti oko čega se slažete, a što smatrate nerealnim u 8. strateškom cilju? Odnosno, preciznije kazano, kakav bi, prema vašem mišljenju, trebao biti energetski razvoj Hrvatske u narednim desetljećima?

Mislim da su ciljevi u energetskom dijelu strategije razumni i poželjni i mi se slažemo sa svim ciljevima koji su u Strategiji izneseni. Crodiasporini komentari na ponuđeno su jedan set konstruktivnih preporuka kako bi Hrvatska što uspješnije ispunila cilj da postane uspješna niskougljična ekonomija. U tom svjetlu naglasili smo da valja razmisliti o tehnološki neutralnom pristupu ulaganju u čiste tehnologije, bez posebnog favoriziranja jednog izvora energije, jer ne znamo pouzdano koje će se sve čiste tehnologije nametnuti niti kada. Stoga ima smisla biti otvoren svim potencijalno čistim tehnologijama.

NACIONAL: U svojoj prezentaciji upozorili ste na činjenicu da je Hrvatska, u odnosu na veliku većinu članica EU-a, mali potrošač energije per capita te da loše stojimo na ljestvici zemalja po potrošnji energije za proizvodnju 1000 eura GDP-a, odnosno da smo među energetski neefikasnim zemljama EU-a. Što to govori o našoj ekonomiji i što bi Vlada trebala napraviti da se ta loša brojka popravi?

Upravo su te činjenice jedan od razloga što podržavamo energetsku obnovu zgrada i sve ciljeve iznesene u Strategiji, jer ona svojim provođenjem može popraviti takvu sliku Hrvatske. Nekoliko je aktualnih faktora koji nas guraju među energetski neefikasne članice EU-a. Jedan od njih je činjenica da su nam hoteli relativno nepopunjeni dobar dio godine. Ako ti hoteli nisu zatvoreni tijekom cijele godine – a mnogi nisu – oni troše energiju. Drugi faktor na koji ne možemo puno utjecati jest da veliki dio turista dolazi u Hrvatsku automobilima. Jasno je da je transport jedan od glavnih izvora ugljičnih emisija.

NACIONAL: U komentarima ste zaključili da Hrvatska u ovom trenutku ne raspolaže ni dovoljnim tehničkim niti financijskim kapacitetima da bi značajnije samostalno ulagala u razvoj i primjenu novih tehnologija na području energetike, te da se nove tehnologije mogu komercijalno primijeniti jedino u suradnji s inozemnim investitorima. No inozemni investitori do sada nisu pokazali neki veći interes za ulaganje u razvoj novih tehnologija na polju energetike. Zašto je tako?

Čini mi se da je idealna prilika za upoznavanje javnosti s ciljevima Crodiaspore kao organizatora panela. Naime, Crodiaspora okuplja Hrvate iz dijaspore iz čitave palete industrija, uslužnih djelatnosti i obrazovanja te one poput mene koji su se odlučili vratiti u Hrvatsku i tu ostati. Cilj je iskoristiti naša ukupna znanja i iskustva kako bismo podržali razvoj ovoga društva i ekonomije. Kad smo sastavljali svoje komentare za taj cilj, umjesto samih ulaganja na umu smo imali kako skrenuti pažnju na naša sveučilišta i znanstvene institucije, odnosno kako potaknuti njihovo uključivanje u komercijalna istraživanja s globalnim i relevantnim hrvatskim kompanijama. Znanstvenici, naime, uvijek publiciraju svoja istraživanja izlažući ih pregledu i komentarima kolega, a razmjena ideja zapravo je ključna faza u razvoju novih pristupa i tehnoloških i ostalih rješenja za goruća pitanja u društvu. Ona je ključ produbljenja istraživanja i razvoja. A što se tiče financiranja projekata, odnosno realizacije ideja, budući da je Hrvatska danas članica EU-a, do europskog novca za neke od dobrih projekata nije teško doći. Problem je jedino kako investitore zainteresirati za svoju ideju i kako ih motivirati za suradnju. A to se može jedino kvalitetnim projektima i dobrim idejama.

izvor:nacional.hr

01 Dec 2020

Call for Croats abroad to propose ideas for National Development Strategy 2030

(National Development Strategy 2030)

As bridges are built between Croatia and its diaspora, Crodiaspora is calling on all Croats abroad for support and input on how to best address the prospect of elevating Croatia’s productivity floor.

With such a vast and eager diaspora population, Croatia has unique opportunities to reach around the globe for support and economic integration. Recently, the government has posted the draft of the Croatian National Development Strategy 2030 on the esavjetovanja forum to allow organizations, individuals and companies to advise the government on the National Development Strategy 2030.

“It is important that this strategy gets attention and input from the public, including the diaspora, as we all must have a say in the future trajectory of the country we hold so dear,” Crodiaspora says.

The Croatian diaspora was mentioned in the National Development Strategy in Goal 4. concerning global recognition and strengthening Croatia’s international position as well as Goal 6. addressing Demographic revitalization and better conditions for families. Crodiaspora believes the discussion and discourse around the Croatian diaspora can be expanded on in the strategy.

The government needs to adopt a multivariate approach with the diaspora as the current rate of emigration will lead to economic collapse by the middle of this century. Find out more about what was said in the strategy here.

Last week, members of Crodiaspora addressed the ideas that were presented in the Draft proposal concerning the Energy sector. Led by their energy experts, Crodiaspora has put forward some comments on the national strategy as we look towards 2030, to hopefully fuel public discussion about the importance of playing a role in deciding our nation’s future, not only in the energy sector but in all of its ventures. They have since provided suggestions for the energy sector and the comments can be found here.

“The comments express the importance of cooperating with the Croatian diaspora and highlight the role that Croatians from abroad can play in shaping an efficient, productive, and successful national development strategy going forward. As stated in the National Development Strategy, “Croats who live outside Croatia have acquired life, work and business experiences from around the world which can enrich and facilitate the efforts in expediting development in Croatia.” It is imperative that geographic barriers don’t waste the potential that Croatia has in working with passionate and dedicated Croatian professionals from all over the world,” Crodiaspora adds.

Crodiaspora believes that although the document expresses the importance of the Croatian diaspora, the priorities that were outlined were not adequate in fulfilling the document’s expressed goal to use the diaspora to facilitate expedited development in Croatia. Crodiaspora agrees with the draft’s priorities, but they are lacking, and Crodiaspora does not believe the document renders enough detail on how they plan to create conditions for Croats abroad to return, how they will bridge the gap between Croatia and its diaspora, and most importantly the possibilities of addressing the deficiencies in the labor market by helping Croats abroad obtain citizenship so that they can return to their country as a Croatian citizen.

The draft proposed, as a government priority, to strengthen the position of Croats abroad through the protection of their rights as Croats and strengthening their bond and cooperation with Croatian communities. In coordinating with this effort, Crodiaspora is calling on all Croats abroad for suggestions on how the government can best improve the conditions to allow diaspora to return and to engage in more productive business ventures with Croatia.  

You can send an email to croatia@crodiaspora.com or send your suggestions anonymously on the Crodiaspora survey here.

Source: Croatia Week

17 Nov 2020

Croatian heavy metal band Undercode blows away Serious Sam gamers worldwide with new music video

Undercode

The holy grail for Croatian bands and artists has always been to have their music heard beyond Croatia and surrounding countries, however only a few have managed to achieve any kind of international success.

One of the exceptions is a heavy metal band from Zagreb, UNDERCODE! Thanks to a successful collaboration with Croatian video game developers ‘Croteam’, the enduring rockers have attracted a loyal following from around the globe.

Undercode’s music has been a regular feature in a number of installments of the internationally popular and Croatian produced PC game Serious Sam which launched its most recent 4th installment in late September. In honour of the momentous occasion, Undercode released its latest music video for ‘Dominate the Battlefield’, which was filmed at the infamously decayed and abandoned University hospital in Zagreb’s Blato suburb. 

Undercode zagreb croatia

“The location in and around the never completed hospital is a perfect stage for the post-apocalyptic narrative in this video clip. The huge rusted steel structures and broken windows leave the impression that the hordes of extraterrestrials which gamers battle in Serious Sam have already stormed and ruined the building,” said Damir Ljubičić, the imposing frontman of Undercode who also directed the video. 

The video opens with the protagonist being scolded by his father for spending too much time playing Serious Sam – no doubt a familiar scenario for many gamers. The role is played by young Australian-born Daniel Gavran, who moved to Zagreb with his family last year from his native Melbourne. The role of the annoyed father was played by Joe Kustra, similarly a returnee from the USA. The notable role of the mysterious and scary clown was played by well known Croatian standup comedian Domagoj Pintarić.

Undercode zagreb croatia

Although Undercode fans have been begging for an international tour for quite some time, the timing will be dictated by the effects of the current Covid pandemic.

“We have received numerous invites from the Russian Federation and our plan is still to visit our fans there first, however in this current global climate, it would be very irresponsible to announce a tour. Until the situation improves, we’ll continue to record new songs and release them to our loyal audience,” said Ivan ‘Spelljack’ Jitz, the lead guitarist of the group, who is also well known to gamers for his hard-hitting, self-recorded soundtrack for another well known Croatian PC game – SEUM. 

Undercode zagreb croatia

In contrast to the global music industry which is greatly suffering in the current climate, the gaming industry is breaking new records with game sales skyrocketing as people are spending an unprecedented amount of time at home due to global lockdowns. 

Undercode zagreb croatia

We can only hope that as we edge towards the end of Covid’s repressive influence, gamers will rush to clubs and music venues to celebrate the end of the pandemic and mankind’s victory over the invisible enemy by savouring in the fierce rhythms of Undercode.

https://www.youtube.com/watch?v=GjZVHzPHTeYhttps%3A

Source: Croatia Week

14 Nov 2020

Croatia’s energy industry is a hotbed of potential

Croatia

Among other things, Crodiaspora’s 2020 Summit has shed light on the massive potential in the national energy industry, opening the door for significant investment. As macroeconomist, Goran Šaravanja and upstream oil and gas expert, George Kovačić highlight general market trends while contextualizing Croatia’s place in the industry, their professional insights showcase the untapped potential in Croatian energy. 

Goran and George’s full panel video (below at the end of the article), previewing the top-quality content and productive conversations sparked by Crodiaspora. These important initiatives will continue to be brought up by Crodiaspora among its membership. This year’s Crodiaspora Summit fees are all set to be converted to membership fees, so if you haven’t already purchased the summit, doing so will open up additional beyond this summit alone. Over time, members will get unique access to future informative webinars, information regarding the organization’s task forces and goals, and Crodiaspora merchandise. 

As most are aware, renewable sources of energy rising in demand because of their environmental benefits at large. In considering this, it must be noted that Croatia ranks 8th in the European Union in share of renewable energy as part of total demand. This accomplishment can be attributed to the fact that Croatia has a significant capacity for hydropower which it has worked to tap into. Such an advantage in renewable energy has also allowed Croatia to prematurely meet its 2030 EU Climate Change targets. 

When it comes to consumption, Croatians use very little energy per capita in comparison to other EU countries. Austria leads consumption per capita at 167.5 gigajoules, while Croatia trails that by over half, at 82.3 gigajoules per capita. Despite consuming so little though, Croatia actually does so rather inefficiently. 

Changing focus to the sources of Croatian energy, while the country is well equipped geographically to pursue effective renewable sources, it must be noted that this pathway would prove to be very expensive, especially considering the Croatian economy is still acclimating to the European economy. As previously mentioned though, Croatia already ranks admirably in terms of renewable energy as share of demand, but expanding this further may require some form of subsidization from the EU. 

Aside from renewables, Croatia has prime opportunities in onshore and offshore oil and gas production as well as liquefied natural gas and its accompanying transportation infrastructure. The LNG terminal on the island of Krk is soon to be operational in early 2021, linking energy interests with neighbours Slovenia and Hungary, which in turn reinforces positive foreign and business relations. This interconnected energy system allows Croatia to be a more depended on regional partner with nations like not only Slovenia and Hungary but also Bosnia and Herzegovina and Serbia. 

Because of the communist regime that suppressed Croatian progress as well as the subsequent Homeland War, it remains a real possibility that there are significant energy sources still untapped throughout the country and region. With this in mind, by increasing activity in the domestic energy industry, competition can vastly open up the market across the board, bringing new high-level jobs and revenue, decreasing import dependency, stimulating environmental innovation, and largely modernizing the Croatian nation. 

Offshore oil and gas ventures have always been a touchy subject in the energy industry, especially in consideration of environmental and tourism impacts. Thankfully, Croatia has laws and regulations prohibiting near-shore ventures like this, which would leave the environment and tourism most vulnerable. Having said that, it is important to consider the potential for Croatian oil and gas ventures further out in the Adriatic. This is something that our direct neighbours on the Adriatic, the Italians, have been doing for decades. By drilling further out in the Adriatic, beyond all the islands, Croatia will be able to safely produce a much greater amount of its natural resources which will then stimulate local economies all along the coast. 

Another thing to consider is the management of natural oil and gas seeps in the Adriatic, and there are many. It is a natural occurrence for oil and gas to sometimes bubble up from the seafloor, creating oil slicks and gas bubble plumes, damaging to environmental integrity. To better address this, Croatia needs to invest in specific technologies to exploit these seeps, while at the same time, protecting the environment in the Adriatic. Doing so will also facilitate the identification of significant oil and gas pockets under the sea which can be harnessed for energy and to fuel the economy at large. 

With over 200 offshore leads identified, interest is ripe among key players in the global and more local energy industry to explore and produce oil and gas in Croatia. If the green light is given on these projects, Croatians especially living along the coast will have much to hope for in the way of high paying jobs, which will also inevitably keep Croatians in Croatia, which, as we all are aware, is one of the most pressing objectives for the country at this point in time. 

Looking now to onshore oil and gas potential, Croatia is gifted with real opportunity in the Pannonian Basin, otherwise largely recognized as the region of Slavonia. With support and cooperation from the government by granting exploration licenses, the last few years have seen promising preliminary results, prompting Vermilion to invest in a gas plant in Vukovar, opening in 2022. 

Overall, Croatia clearly has the trade and domestic production capacity to be a leader in the regional energy industry. As top global energy firms circle, the anticipation is growing for what will become of not only Croatia’s offshore and onshore oil and gas industry, but also its renewable sector, highly renowned within the European Union. As energy experts begin reaching out, investment is soon to follow with the support of the Croatian government.

Video of the panel below:

ENERGY from Matija Pavkovic on Vimeo.

Source: Croatia week

01 Nov 2020

Meštrović: Nacionalni bi stadion bio i spomenik našoj dijaspori

Piše Antonio Bevandanedjelja, 1.11.2020 u 9:31

Germania ima najveće tečajevePROVJERI

Obitelji bi donirale novac kroz web-platformu, skroz transparentnu, a na svakoj bi sjedalici tog stadiona bilo ugravirano ime njihovog pretka koji je napustio Domovinu i godina kada je to bilo, rekao je 2018. Ivan Meštrović.

Davor Šuker, predsjednik HNS-a, je na samitu Crodiaspore izjavio:

– Samo nam treba jedan veliki sastanak političara, Dinama, HNS-a, Uefe i Fife, te prijava na natječaje EU fondova.

Šuker je itekako za ideju da Crodiaspora financijski pomogne gradnju stadiona u Hrvatskoj.

Crodiaspora je organizacija koja pomaže okupiti sve Hrvate iz cijeloga svijeta kroz konferencije, seminare, webinare… Ove su godine ugostili Šukera i izbornika U-19 reprezentacije Josipa Šimunića, a tema je bila nacionalni stadion. Obje strane žele više uključiti dijasporu u hrvatski sport, ne samo igranjem (potomaka) iseljenika za reprezentaciju, nego i logistički, pa i da pomogne financiranju stadiona.

A ideja, da dijaspora financira nacionalno stadion stara je oko dvije godine. O takvoj je ideju u ljeto 2018. godine pričao tadašnji predsjednik Osijeka, a danas predsjednik investitora – Udruge škole nogometa NK Osijek Ivan Meštrović. Kad pišemo predsjednik investitora Udruge škole nogometa NK Osijek, naravno mislimo i na stadion i kamp na Pampasu.

Osijek: Obilazak radova na izgradnji novog stadiona na Pampasu

– Jedno od rješenja je Crowdfunding dijaspore za izgradnju nacionalnog stadiona kao interaktivnog spomenika raseljenoj Hrvatskoj. Obitelji bi donirale novac kroz jednu web-platformu, skroz transparentnu, a na svakoj bi sjedalici novoga stadiona bilo ugravirano ime njihovog pretka koji je napustio Domovinu i godina kada je to bilo. Zamislite transparentnu web platformu na kojoj je svaka donatorska obitelj vidljiva, svaka priča o odlasku njihovog pretka iz Lijepe naše zapisana, udaljenost njihovog današnjeg doma od stadiona navedena…. I sve to ispisano na sjedalici na koju će netko sjesti i to čitati. Također, interaktivni 3D rendering stadiona na kojem možete naći sjedalice s pričama po prezimenu, mjestu odlaska iz Hrvatske ili mjestu dolaska u novi život – rekao je u jednom intervju prije dvije godine Meštrović i dodao:

– Imali bismo stadion kapaciteta od 35 do 50.000 ljudi kojega bi kasnije i Hrvati iz dijaspore obilazili, razgledavali, gdje bi cijeli svijet vidio jedan novi pristup Crowdfunding.Vi ste svjesni da više od 4 milijuna Hrvata živi izvan Domovine, a oni su i najveći ulagači u Republiku Hrvatsku. Podatak za 2017. je da su uložili više od 2 milijarde eura. Sve su to tužne priče u kontekstu raseljavanja, a mi bismo na ovaj način napravili spomenik hrvatskoj dijaspori i to onim prvim pokoljenjima koja su napustila Hrvatsku dvadesetih, tridesetih, pedesetih godina prošloga stoljeća.

Crowdfunding je inače način prikupljanja sredstava putem donacija, većinom malih iznosa, od velikog broja ljudi. Crowdfunding mijenja ideju tradicionalnog investiranja, koristeći internet kako bi razgovarao s tisućama, ako ne i s milijunima potencijalnih donatora. Oni koji traže sredstva postavit će profil svog projekta na nekoj platformi koja omogućuje donacije. Zatim će koristiti društvene medije za oglašavanje tog projekta.

Meštrović nam je u jednom razgovoru još rekao:

– Taj bi stadion bio spomenik ne samo prošlosti, već i sadašnjosti, budući da taj nesretni trend iseljavanja postoji i danas. I ja sam hrvatska dijaspora. I prvi ću donirati sredstva za takav nacionalni stadion.Takav bi stadion bio nešto jedinstveno.

Ideja je dijaspora financira dio izgradnje stadiona je odlična, sad se o njoj sve više priča, a doista je vrijeme da se nešto pokrene. Osijek će u lipnju 2022. imati novi, supermoderni stadion, a takav stadion zaslužuje i Hrvatska. Mi smo druga reprezentacija svijeta. Naravno, novi dom zaslužuje i Dinamo, Maksimir je u jako lošem stanju. Neka se grade novi stadioni, za početak jedan, a onda drugi i tako dalje…

izvor: 24sata.hr

31 Oct 2020

Iseljenici Šukeru: Pomoći ćemo financirati izgradnju stadiona!

Predsjednik HNS-a i Joe Šimunić na sastanku s iseljenicima zaključili su da obje strane žele više uključiti dijasporu u hrvatski sport, ne samo igranjem (potomaka) iseljenika za reprezentaciju, nego i logistički, pa i da pomogne financiranju stadiona.

Samo nam treba jedan veliki sastanak političara, Dinama, Hrvatskog nogometnog saveza, Uefe i Fife, te prijava na natječaje EU fondova, naglasio je Davor Šuker na samitu Crodiaspore.

Pa na mogućnost da Crodiaspora i financijski pomogne izgradnji novog stadiona iskliknuo:

– Naravno!

Crodiaspora je organizacija koja pomaže okupiti sve Hrvate iz cijeloga svijeta kroz konferencije, seminare, webinare… Ove su godine ugostili Šukera i izbornika naše U19 reprezentacije Josipa Šimunića, a tema je bila nacionalni stadion.

Obje strane žele više uključiti dijasporu u hrvatski sport, ne samo igranjem (potomaka) iseljenika za reprezentaciju, nego i logistički, pa i da pomogne financiranju stadiona.

radovi

Šuker i dalje p(r)oziva politiku, državu i Grad da pomognu, jer bez njih nogomet ne može ništa. Ali njihova je pomoć potrebna samo birokratski, nije nužna financijski. Za to se može naći partner ili se prijaviti za fondove EU kao što uspješno radi Slovenija, a očito se može računati i na financijsku pomoć hrvatskih iseljenika.

No, politika treba presuditi o lokaciji stadiona, imenu, pa i hoće li se uopće grafiti novi ili i dalje lupati novac u Maksimir.

UEFA Nations League - League A - Group 3 - Croatia v France

Narednih će dana blagajnik Crodiaspore John Gašparac prezentirati Šukeru i Šimuniću konkretan financijski plan kako iseljenici mogu pomoći projektu stadion. I pozvao sve Hrvate da pogledaju tu strategiju, koju će zajedno sastaviti Crodiaspora i HNS. Transparentno.

izvor: 24sata.hr

By continuing to use the site, you agree to the use of cookies. more information

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close